Pipica Novi foji, broj 54 27.9.2007 10:58
Koko se pravilno piše po labinjonski
Lepi moji ljudi, ne znote kako son trdo bi kuntenat kad son vine se z interneta ca ste poslali na moju pađinu. Drogo mi je da ste se malo zaintrigali za naš labinski ili kako će ki, za labinjonski zaik. Da ni te moje pađini, forši bi se malo ki dišturbiva. Ja znon da za nekega žbaljevan koko pišen neke besedi, pero jeno je gonat, a drugo pisat. Kako nas je Vuk Karađić vadi, piši kako govoriš. Te tri zadnje besedi morete preštet na hrvutski, pero i po naše, ali treba po naše anke mislit. Za sprovega se rece kako gonaš, ali žbaljo ni jeno ni drugo. Da van kladevan točkice na slova horši bite još maje kapili.
Najlepce govore po domoće naši ljudi ki su šli pred tristi i više let po svite, tako da nisu rivali naš zaik zbaštardat. Znote ca, bolje da ga govorimo bilo kako nego nikako. Vadimo decu od mićega da gonaju po domoće, a harvutski će va škule navadit. Zoc Dalmatinci na televizije samo po svoje peštuju, a nas je sron nanke dvi besedi pravit.
Son paseva po Kazakape, a jedon mići slinovac gona nonetu: „Glej nono, koliko dreva je na kupe?. „To je drvo, a ne drevo", rišpondi nono. Držimo do naše besedi, perke kako hodi napred, malo po malo ćemo zatrt naš zaik, pero anke užonci našega kraja. Šinjora Dalia, ka prideva preku tristi let va naši hoteli va Rabac i vira je Zagrepčanka, zafolit moje pađine navadila je još jedon zaik, a zno hi više nego ca ima neki prsti na ruke. Na pocetke son bi interpreto, pero seda nanke to ne treba. Aku ona rivo kapit vero morete i Vi naši domoći ljudi.
Je šla šinjora Marija videt hćer va Zagreb, kade je študijala. Siromaha je šla prvi put va tranvaj, a nutra je bi veli konfužjon. Govori ona jenemu šinjoru, ku bi se moga malo maknut da se ćepu, kako bi Hrvoti rekli, za štangu. „Vero šinjora moja morete se ćepat za moju štangu", rece on nasmeh. „Bin se ćepala bin samo da znon da će bit trda do zadnjega štacjona".
BESPLATNI LIBRETI
Pišite ljudi, ja son takov ka neću jedinemu zamerit. Više ljudi više anke zno. Ženskami ke se jove ću dat baćin, a muškemi ću plotit anke jedon bićerin. Inšoma mi Labinjani nikad nismo kuntenti. Son paseva po Kazarmone i jedon mi govori da ca ni grdo videt ta ašfalt sa na krpi. Šlovek moj, non je maještra va škole vajka govorila, deca budite zakrpani, pero vajka cisti. Denas mlode i mladići nose bargeši na škulji spreda i ozoda i jedinen nic. Va škole su deca finalmente dobili libreti za nic, pero na kraje leta hi moraju citovati tornat. Puno je oneh ki so do seda ritko libreti otperali, a seda će još manje. Kako bi hi sacuvali.
Libreti za kuhari i kamaljeri su zašpurali, perke va Labine više jedini ne re va ta mešćir. Toliko puti son piso perke me trdo pece da peljumo ljudi od vonka. Pero nanke ti ki su prišli neso bili trdo kuntenti, pa će horši opet zamevat penzjonati delat koko leto nazad.
Su stoli dvo malo stariji poli tabeli kede se takevaju karteli od oneh ki su umrli. „Tone moj, ti isti su našeh let, valje smo mi na rede. Zubi so nan pali, brusit ne moremo". „Ma ca govoriš za brusit, ja son ti kako mladić od dvajsti let. Ja mu davan dela, a on neće". Mlodi su va rigule, pero se više išću delo kede će bit don, dvo liberi va šetemone.
Leto je valje na kraje, a ti veći receju da su trdo kuntenti ca se turisti tice. Mi malo manji se moramo prontat, perke seda će nas pošnet bombardat sa seh bondah i sacega obećivat koko bi dobili na izborah. Njimi će i dalje bit dobro, a non ne davan propjo velu šperoncu. Ako niš moremo bit i z mićen kuntenti.
GROZDANIĆ TRENER
Eko, naši kuvari su opet lipo poceli. Cetire partidi i se su dobili. Pero sejno je jedon reka da bi trebalo trenera kambjat i klas Mileta Grozdanovića. Malo koštu, samo bi mu trebalo bateriji sako toliko kambjevat kad zgubi glos, a more anke suca kambjat kad ga luna ćepo, kako na partide kontru Nedeščani.
Se je lepo dok si zdrov, zato mojemu pretelu i kumu Vitu Milevoju, va svoje ime i seh ki ga poznojo želin da brzo ozdravi i pride doma. Kum je bi više puti i vervajte kede je on potpiso jedini se ni rastavi.
Za kroj eko jena šćorica za njega ka je puno lit navigo. Je priša Sipe marinajo va kažin. Žvelto se je suka i porti kontra kurbe ka ga je nuga cekala va pustelje. Kad mu je videla mići curin trdo se je nasmijala. „Kega si ti udeka priša kuntentat s tako molen curine?" „A vero, za moji beci - sebe".
Budite mi zdravi i veseli, Vaš Pipica.