Knock out Novi foji, broj 62 2.6.2008 13:31
Političke poruke izbora za vijeća mjesnih odbora
Rezultati izbora za vijeća mjesnih odbora pokazuju da je IDS i dalje najjača snaga u Labinu
U nedjelju 18. svibnja na području Grada Labina održani su izbori za vijeća mjesnih odbora. Na izbore je izašlo 1.162 građana, što je 9,78 % od ukupnog broja birača registriranih na području Grada Labina. IDS je osvojio najviše glasova u Ripendi, Labinu donjem, Labinu gornjem, Vinežu i Kapelici, dok je SDP najviše glasova dobio u mjesnim odborima Kature i Rabac. IDS je u svih sedam mjesnih odbora osvojio 23 mandata, SDP 12, te HSU i HDZ po 2.
Ako bismo zbrojili sve glasove iz svih sedam mjesnih odbora relativni pobjednik izbora je IDS sa 538 osvojenih glasova ili 46 %, slijedi SDP sa 396 glasova (34 %), HDZ 118 (10 %) i HSU 110 (9,4 %).
Najveći gubitnik izbora je Hrvatska stranka umirovljenika, čime je nastavljen trend pada popularnosti ove stranke još od parlamentarnih izbora. Poraz HSU-a još je veći kad se zna da su u najvećem broju na izbore izašli upravo umirovljenici.
To su ukratko najvažniji podaci s izbora za vijeća mjesnih odbora. No, iz ovih se brojki može isčitati i nekoliko važnih političkih poruka, koje će u mnogome odrediti način političke kampanje za lokalne izbore, koji će se održati 18. svibnja 2009. godine.
SLAB ODAZIV
Prvo, relativno slab odaziv na izbore za vijeća mjesnih odbora je bio očekivan i to iz nekoliko razloga. Najvažniji je taj što se za ovakve izbore ne šalju pozivi. Da je gradskoj vlasti doista stalo da odaziv bude veći, slali bi pozive. Tiskanje 11.800 jednobojnih poziva stoji oko 3.000 kuna, a trošak distribucije, ako se izbjegne užasno skupa Hrvatska pošta, pa se za to koriste tv dispečeri ili neka druga organizirana kurirska služba, ne može biti veći 7.000 kuna.
Drugi razlog slabog odaziva je nedefiniranost uloge mjesnih odbora i u nekim slučajevima njihova teritorijalna nelogičnost. Primjerice, Mjesni odbor Labin donji, kojem ja pripadam, obuhvaća tri-četiri interesno potpuno nepovezana gradska kvarta - Vilete (gdje ja živim), Harlem, Nove zgrade, Streljanu i Zelenice. Nas u Viletama sigurno ne muče isti problemi kao žitelje Harlema ili Novih zgrada. Da je ova teorija točna potvrđuju podaci o izlaznosti, koji su bili najveći upravo u teritorijalno logično zaokruženim mjesnim odborima poput Ripende i Kapelice. U Zakonu o lokalnoj i područnoj upravi (regionalnoj) samoupravi način funkcioniranja mjesnih odbora reguliran je od 57. do 66. članka. U niti jednom članku ne piše da mjesni odbori moraju biti tako veliki, niti igdje piše da Grad Labin mora imati samo 7 mjesnih odbora.
USPJEH IDS-a
Kada su protivnici IDS-a likovali nad slabim rezultatom IDS-a u Labinu na prošlim parlamentarnim izborima, među prvima sam upozorio da taj rezultat nije pravi odraz popularnosti IDS-a u Gradu Labinu, jer su birači tada u SDP-u jednostavno prepoznali jačeg protivnika Sanaderu i HDZ. Rezultati izbora za vijeća mjesnih odbora pokazuju, naprotiv, da je IDS i dalje najjača snaga u Labinu i da nema uopće govora o nekom silaznom trendu popularnosti ove stranke. Čak štoviše, s ovih 46 posto osvojenih glasova već se može govoriti i o laganom rastu.
Netko će reći da 9,78 % birača, koliko ih je izašlo na izbore, nije neki pokazatelj. Naprotiv, 10-postotni uzorak vrlo je precizan barometar političkog raspoloženja javnosti, jer se izlazne ankete nakon izbora (koje su gotovo 98 posto točne) rade na puno manjim uzorcima, a i ispitivanja javnog mijenja (poput Pulsovog i IRI-jevog) rade se na manjim uzorcima.
To možemo pokazati i na drugačiji način: zamislite da su ovih 1.162 Labinjana, koji su izašli na mjesne izbore, zapravo sudjelovali u predizbornoj anketi. U doista reprezentativnom uzorku (više od 1.000 «anketiranih») čak 46 % njih reklo je da će svoj glas dati IDS-u. Svi koji na lokalnim izborima računaju na pobjedu nad IDS-om neka dobro prouče ove brojke.
LABINSKA OPORBA
Ako na isti način analizirano rezultate ostalih stranaka, koje su svoje liste istakle na izborima za vijeća mjesnih odbora, onda možemo zaključiti da Hrvatska stranka umirovljenika sve teže pronalazi političku ideju na kojoj bi još jednom mobilizirala svoje birače. To je trend koji je prisutan i na nacionalnoj razini, što se vidjelo na parlamentarnim izborima, a sudeći po rezultatima mjesnih izbora, drugačije nije ni na lokalnoj razini. HSU će na izborima za Gradsko vijeće Labina vjerojatno prijeći izborni prag, ali osobno ne vjerujem da će uspjeti osvojiti 3 mandata kao 2005. godine.
S druge strane labinski HDZ može biti zadovoljan s 10 posto osvojenih glasova. Iako će još mnogo vode proteći rijekom Rašom prije nego li se ova stranka u Labinu izjednači s IDS-om ili SDP-om (za tako nešto morat će doći do prirodne smjene generacija), valja primjetiti da HDZ od 2001. godine, kada je u Labinu jedva (za nekih 30-ak glasova) prešao izborni prag, stalno raste. Doduše, u malim postocima, ali ipak raste.
SDP NEPOZNANICA
Puno je veća nepoznanica SDP. Naime, iako je za tu stranku na izborima za vijeća mjesnih odbora glasalo 34 posto birača, što je više za čak 15 posto u odnosu na izbore 2005. godine, osobno držim da SDP teško može ovako veliku potporu očekivati i na lokalnim izborima. Naime, na lokalnim izborima neće biti samo četiri liste kao sada, već i nekoliko listi koje će privlačiti glasače, koje je nazivam građanska oporba IDS-u. Takvi su birači, ako su izašli na mjesne izbore, glasali za SDP. No, oni na SDP gledaju samo kao «manje zlo od IDS-a» i ako će na lokalnim izborima na izbornom listiću imati i neku građansku opciju, glasat će za nju. Takvi birači su 1997. godine glasali za HSLS, 2001. za LS, a 2005. godine za LS i HNS.
POJEDINCI
Posljednja pouka izbora za vijeća mjesnih odbora je da birači sve više gledaju i ime i prezime kandidata kojeg zaokružuju, a ne samo njegov stranački predznak. To se posebno vidjelo u Rapcu i Katurama, jedinim mjesnim odborima u kojima je SDP osvojio više glasova od IDS-a, a gdje je ta stranka, po mojoj skromnoj procjeni, kao nositelje istakla puno jače kandidate nego IDS. Još izrazitije to se vidjelo na primjeru MO Vinež, gdje je lista IDS-a, predvođena Valterom Poropatom, doslovno pomela sve svoje konkurente, ostvarivši najuvjerljiviju pobjedu (čak 60 % glasova). Rezultat u Vinežu bit će važan i za odnose unutar IDS-a, jer je Poropat, unatoč drugačijim mišljenjima pojedinih članova labinskog IDS-a, dokazao da među običnim građanima uživa značajnu potporu.