Otvoren 36. Mediteranski kiparski simpozij4.8.2008 9:10

Na Dubrovi je 3. kolovoza otvoren 36. Mediteranski kiparski simpozij, koji će trajati do 15. rujna. Za autora "Bijele ceste" ove je godine izabran akademski slikar Ante Rašić, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njegova cesta zove se "U očekivanju kiše" i sinteza je "u višediscipliniranom opusu ovog autora, koji je u svoja djela implementirao luminokinetička i luminoplastička iskustva". Pripadajući poetici reda, repeticije, bjeline, svjetla i pokreta rubno je dodirivao i kreativno propitivao suvremenu umjetnost od pedesetih godina do danas, stvorivši respektabilan autorski opus. "Taj red stvari sažima u egzaktnom tipografskom upisu Bijele ceste u tkivo vapnenca, sa egzaktnom multiplikacijom kružnih posudica koje ekološki, etički, poestki i estetički - očekuju kišu", stoji u obrazloženju njegovog rada.

O 36. MKS-u na svečanom otvaranju govorio je prof. Josip Diminić, predsjednik Stručnog savjeta, o autoru je govorila Gorka Ostojić Cvajner, predsjednica MKS-a, a Simpozij je svečano otvorio saborski zastupnik Marin Brkarić. Svečanost otvaranja uveličali su pjeveč i gitarist Matej Ocvirk, klavijaturist Leon Brenko, kontrabasist i basist Nenad Mirt te bubnjar Dušan Kranjc iz Istarske glazbene scene mladih. Izvođač ovogodišnje Bijele ceste je tvrtka Graditeljstvo Jakovljević iz Nedešćine.


Početak radova na Bijeloj cesti.

Stručni savjet MKS-a ove se godine usredotočio na još dva projekta. Postav monumentalnog portala akademskog kipara Petra Dolića u Park hrvatskih branitelja u Labinu i parkovnu skulpturu mađarskog kipara Petera Lengyela. No, kako do sada nisu ostvareni svi prostorno-planski preduvjeti za postavljanje portala u Parku hrvatskih branitelja, ono je odgođeno za neko drugo razdoblje, a budući da je skulptura Petera Lengyela zbog svoje forme neizvediva, Stručni savjet predložio je autoru izradu novih idejnih projekata koji će ponovno proći kušnju struke naredne godine.

Ante Rašić, autor ovogodišnje Bijele ceste, rođen je 1953. godine u Imotskom. Diplomirao je slikarstvo na ALU u Zagrebu 1977. u klasi profesora N. Reisera, bio je suradnik Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i Nikole Reisera 1977. i 1978. god. te stipendist francuske vlade - suradnik kiparskog atelijera profesora M. Charpentiera na ALU u Parizu 1978-1979. Od 1977. član je HDLU-a i ZUH-a u Zagrebu, a od 1986. do 1991. kao predsjednik Predsjedništva HDLU-a realizirao je brojne projekte za unapre¬đenje statusa likovnih umjetnika. Inicirao je vraća¬nje Muzeja revolucije prvotnoj namjeni, likovnim umjetnicima HDLU-a u Zagrebu te sudje¬lovao u radu stručnih žirija, u umjetničkim savjetima galerija, institucija i likovnih manifestacija.

Rašić je jedan od utemeljitelja prve Trajne radne zajednice samostalnih umjetnika - ArTresor 1986. godine, u svom sudiju pokreće vlastitu ediciju likovnih monografija i sudjelovao je na 106 skupnih i 15 samostalnih izložaba u zemlji i inozemstvu.

O Rašićevu radu objavljeno je više od tristo bibliografskih jedinica koje su pisali ugledni teoretičari i povjesničari umjetnosti, do sada je autorski oblikovao više stotina kataloga, časopisa, monografija, plakata i jedan je od osnivača časopisa za arhitekturu i kulturu "Oris". Od 1995. radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, danas kao redovni profesor. Dobitnik je više od 50 svjetskih i domaćih nagrada i priznanja iz područja likovnih umjetnosti i dizajna.

Ovako će izgledati ovogodišnja Bijela cesta